+670 75628607 — info@poetete-lodudu.suku.tl

HAU NIA FRAKEZA IHA IMI LEET, HO IMI NIA KRITIKA HAU BELE SUSESU

09 Jun 2026
Eurico De Jesus Soares

Maske uluk sei kiik mehi hakarak sai motorista maibe ikus mai mehi ne’e la sai realidade.

Fraze ida ne’e monu los ba Eurico de Jesus Soares ho naran estimado Maubere ne’ebe moris iha Poetete, loron 26 fulan Marco tinan 1993.

Atu alkansa mehi sira ne’ebe sei hafalun ho nakukun mahuwen dader iha laletek Maudiu Maubere hahu kuinece mundu nia furak liu husi dalan involve iha prossu aprendisazen iha eskola primária iha EBF Dona Ana Lemos, Gleno no finaliza iha tinan 2006.

Ba Maubere lisaun ne’ebe nia hetan iha banku escola primaria la naton nune’e atu kuinece didiak siencia sira nune’e nia rasik deside kontinua aprende iha nivel edukasaun pre primaria iha escola 10 de Abril 99, Gleno no remeta iha tinan 2008.

Mane isin metan ho altura 160 cm ne’e maske hahu dadaun ona prosesu aprendisazen iha nivel edukasaun ne’ebe baziku hodi kuinese siencia ho ramu oin-oin, ba nia edukasaun mak inportante no nudaf save husi hatene mundo nia lalaok wainhira sei moris nune’e nia rasik deside hodi kontinua eskola maske hasoru difikuldade oin-oin no konsege Maubere finaliza ninia estudu iha ensinu sekundáriu iha ESG Nino Konis Santana, Gleno Ermera iha tinan 2011.

Maubere ne’ebe gosta tebe bola ne’e hafoin finaliza ninia estudu iha nivel edukasaun Ensino sekundariu ho ambisaun boot hakarak kontinua ninia estudu iha nivel edukasuan ne’ebe as liu tan hodi hafurak liu tan ninia kuinesementu iha mundu siencia nian.

Maske hasoru tentasaun oin-oin liu-liu kondisaun ekonomia familia nian, ho atembrani nia hasoru dezafius sira ne’e nune’e iha tinan 2012 hahu enscreve iha Universidade Nasiona Timor Lorosae (UNTL) iha fakuldade Faculdade Engenharia Ciensia e Tecnologia iha ramu Engenharia Civil no remata iha tinan 2016.

Mane ho fuuk kribu ne’ebe ho nia motto hau nia frakeza iha imi nia leet, ho imi nia kritika hau bele susesu husi faze prosesu aprendisazen ne’ebe nia hetan durante ne’e nudar esperiencia ida hodi implementa iha Pratika sira nune’e iha tinan  2015 hahu buka abilidade liu husi  estájiu iha Kompania Hazama Ando Corporation durante fulan rua nia laran iha projetu irrigasaun. 

Hare ba abilidade no esperiencia  matenek natureza ne’ebe iha nune’e Kompania Hazama Ando Corporation kontinua kontra Maubere hodi serbisu hamutuk hodi tau matan ou kontrulo ba projeitu irrigasaun no bendungan iha Laleia Manatuto. 

Durante estajiu iha Kompania Hazama Ando Corporation kuaze hetan esperiecia lubuk ida ona, maibe ba Maubere abilidade no espericia hirak ne’e sei to’o ba ninia mehi sira, nune’e nia rasik desidi hodi kontinua finaliza ninia estudu iha nivel edukasaun Ensino superior. 

Ho eperiencia sira ne’ebe nia hetan durante halao estajiu iha empreza sira no abilidade sira iha ramu siencia ne’ebe nia hetan nune’e hafoin remata ninia estudu Kompania ROZI UNIP, Lda fihir nia hodi serbisu hamutuk hodi asumi knar hodi halo supervizaun konstrusaun edifísiu STAE iha Municípiu Baucau iha tinan 2016 to’o 2018.

Hafoin remata kontra serbisu ho empreza Kompania ROZI UNIP, Lda la kleur deit empreza Kompania Revio Construction fihir tan Maudiu Ermera oan ne’e hodi serbisu hamutuk nudar pesoal ne’ebe ho nia serbisu hodi kontrola projetu jardín, kampu futsal no tribun Municípiu Baucau, konstrusaun estrada Pantai Kelapa no edifísiu madre sira nian iha Fatu-Meta iha tinan 2018 to’o 2019.

Maubere bele dehan katak hetan ona esperiencia no abilidade sira lubuk ida wainhira sei serbisu hamutuk ho empreza sira nune’e iha tinan 2019 Kompania Sanghay fihir dala ida tan hodi serbisu hamutuk no asumi responsablidade hodi tau matan ba servisu estrada Ermera–Fatubessi. Maibé tanba iha problema balun, Gleno oan ne’e foti desizaun hodi rejigna an iha empreza ne’e.

Aifuan domin Eusebio Lequi-Mau Soares no Inan Maria Fatima de Jesus, hafoin rejigna an husi empreza Sanghay  katak la iha ona kampo serbisu tamba deit necesidade familia obriga nune’e Maubere rasik deside hodi halo negosiu liu dalan faan modo sai uma tama uma hodi hetan Netik rendementu ruma hodi responde nesesidade loron-loron nian.

Durante atividades negosiu ne’e Maubere mos aproveita tempu mamuk sira hodi buka dalan hodi asesu informasaun oin-oin husi kanal sira ne’ebe eziste buka oportunidade seluk hodi tuir vaga sira, Maubere ninia vaigen faan modo la dura ho tempu naruk kuaze fulan ida deit tamba nia hetan ona novidades furak husi ministeriu obras publika hodi serbisu hamutuk liu husi asina kontratu nudar fgunsionariu kontratadu, tamba antes ne’e nia mos tuir hela vaga husi ministeriu refere.

Maubere ne’ebe ho nia kor favoritu ho kor matak hahu hikas ninia knar foun maibe nafatin ho nia kuinesementu no abilidade iha ramu enginerin civil, knar no responsablidade ne’ebe nia asumi iha ministeriu obras publika mak nudar pesoal tekniku Enjeneiru Supervizaun ba projetu fonte no Estrada durante tinan lima.

Oan mane premeiru husi maun alin nain sanulu resin ida (11) feto nain haat (4)  mane nain hitu (7) husi uma lisan Maijor Bemlai hafoin remata serbisu hamutuk ho ministeriu obras publika nia lakohi husi tempu liu leet deit nune’e nia rasik desidi hodi tuir tan vaga ida husi ministeriu da edukasaun no konsege pasa iha teste ne’e nune’e haknar an iha ministeriu ne’e hodi asumi responsablidade hodi tau matan ba obra konstrusaun escola sira iha municipiu Ermera durante durante fulan ida.

Ermera anan ne’ebe forma uma kain ho Natallia Barreto no haraik ona aifuan domin hamutuk nain rua (2) feto ida no mane ida asumi knar iha ministeriu besik fulan ida, tamba deit halao serbisu ne’ebe hanesan iha instutsaun estadu ruma nune’e nia tenki desidi halo karta rejignasaun husi ministeriu edukasaun no kontinua haknar an iha ministeriu obras publika nudar funsionariu kontratadu.

Gerasaun husi uma lisan Maijor Bemlai ho esperiencia serbisu no ninia lideransa iha institusaun estadu sira halo nia sai brani liu tan wainhira rona katak iha suco Poetete Lodudu persija tebes ninia prezenja nudar kanidatura joven ida hodi compete iha prosesu eleitoral ba Autoridade local iha ninia rai moris fatin, nune’e iha prosesu ne’e Maubere hetan fiar husi komunidade Poetete Lodudu hodi lidera suco foun ne’e liu husi eleisaun Segunda ronda.

Maubere ne’ebe uluk sei kiik mehi hakarak sai motorista ne’e hetan abilidade oin-oin tantu husi empreza no institusaun estadu  liu husi ninia siencia ne’ebe nia hetan durante iha escola nia habrani an hodi sai lideransa uniku iha suco Poetete Lodudu laos rajaun tamba osan maibe hakarak kontribui “Hau Enjeneiru hau mai laos tan osan, maibe hau fila mai tamba hau nia moral”.

Hakerek                 : Equipa Formando/a SISD-Poetete Lodudu

Edisaun                  : Equipa Formador JPD DNDM-SEKOMS

Publika iha :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *